Predsjednik

Nastanak dvorca

1894–1895.

Plavi dvorac, u kojem se danas nalazi Rezidencija predsjednika Crne Gore, sagrađen je 1895. godine kao dvor prestolonasljednika Danila, najstarijeg sina knjaza, a potom kralja Nikole. Kao glava vladarske porodice Petrović Njegoš, Nikola je na Cetinju podigao više dvorova za sebe i svoju porodicu, a među njima se posebno isticao upravo Plavi dvorac.

Gradnja je počela 5. aprila 1894. godine. Tim povodom je knjaz Nikola, koji je bio i pjesnik, napisao stihove uklesane u kamen temeljac dvorca:

„Sretan ovi dvorčić bio Za Danila moga sina Gospod nek mu blagi pošlje Svoj blagoslov sa visina.“

Na izgradnji Novog dvora, kako je tada nazivan, radili su arhitekti iz Italije i najbolji domaći majstori. Njihova imena nijesu sačuvana, ali je poznato da je radove nadzirao crnogorski inženjer Marko Đukanović.

Arhitektura

Dvorac je kvadratne osnove, sa prizemljem, spratom i mansardom. Prepoznatljivu plavu fasadu krase crveni stubovi sa korintskim kapitelima, a u središtu prednje fasade nalazi se balkon. Arhitektonska rješenja, naročito spoljašnje stepenište, podsjećaju na Dvor kralja Nikole.

Posebna pažnja posvećena je uređenju dvorišta, u kojem su se nalazili teniski teren i bazen, takozvano „jezerce“, što svjedoči o modernom načinu života dinastije na prelazu vjekova.

Prizemlje je služilo za prijem gostiju i smještaj posluge. Sprat je bio poluprivatnog karaktera, sa spavaćim sobama i privatnim salonima, ali i sa velikim salonom za okupljanja visokih domaćih i stranih zvanica. Potkrovlje je korišćeno kao ostava.

Život u dvorcu

Enterijer dvorca uredila je princeza Milica Juta, supruga prestolonasljednika Danila. Njemačka plemkinja donijela je na Cetinje evropske trendove, kako u uređenju doma tako i u načinu života. Salone su, pored ručno izrađenog namještaja, krasili portreti članova dinastije Petrović Njegoš. Dvorac je 1910. godine bio među prvim zgradama u Crnoj Gori koje su dobile električnu energiju.

Kroz XX vijek

Tokom XX vijeka Plavi dvorac je mijenjao namjenu. U periodu Kraljevine Jugoslavije, pa sve do 1947. godine, u njemu je radila Cetinjska gimnazija. Od 1950. godine bio je dom Umjetničke galerije Crne Gore, a od 1971. godine Muzeja narodnooslobodilačke borbe. Tokom devedesetih godina prostor dvorca korišćen je za potrebe Cetinjskog bijenala.

Novo „staro“ ruho

Nakon adaptacije 2006. godine, poslije nešto više od jednog vijeka, Plavi dvorac je ponovo dobio rezidencijalni karakter. Danas je Rezidencija predsjednika Crne Gore i mjesto protokolarnih aktivnosti šefa države.

Plavi dvorac nije samo arhitektonsko zdanje, već i snažan simbol državnog kontinuiteta. Od vremena dinastije Petrović Njegoš do danas, kroz svoju rezidencijalnu i protokolarnu funkciju, on svjedoči o trajanju i razvoju crnogorske državnosti.

Zidove Plavog dvorca krase vrhunska ostvarenja nekih od najznačajnijih crnogorskih slikara 20. vijeka, među kojima se posebno ističu radovi Petra Lubarde, Mila Milunovića, Branka Filipovića Fila, Aleksandra Prijića, Gojka Berkuljana, Mihaila Vukotića i Miloša Vuškovića. Ova bogata umjetnička postavka, usklađena sa zbirkom protokolarnih poklona, pretvara rezidenciju u živu galeriju koja dostojanstveno svjedoči o kulturnom i državnom identitetu Crne Gore.

Hello world neque porro quisquam

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since 1966, when designers at Letraset and James Mosley, the librarian at St Bride Printing Library in London, took a 1914 Cicero translation and scrambled it to make dummy text for Letraset's Body Type sheets. It has survived not only many decades, but also the leap into electronic typesetting, remaining essentially unchanged. It was popularised thanks to these sheets and more recently with desktop publishing software like Aldus PageMaker and Microsoft Word including versions of Lorem Ipsum. t is a long established fact that a reader will be distracted by the readable content of a page when looking at its layout. The point of using Lorem Ipsum is that it has a more-or-less normal distribution of letters, as opposed to using 'Content here, content here', making it look like readable English. Many desktop publishing packages and web page editors now use Lorem Ipsum as their default model text, and a search for 'lorem ipsum' will uncover many web sites still in their infancy. Various versions have evolved over the years, sometimes by accident, sometimes on purpose (injected humour and the like).